Kašalj – vrste, uzroci, terapija
Što je kašalj?
Obično se kašalj doživljava prvenstveno u negativnom kontekstu, kao znak da se u dišnom sustavu dogodio neki poremećaj. To je, naravno, točno, međutim treba podsjetiti da je kašalj u stvari mehanizam kojim se organizam brani, tj. nastoji otkloniti smetnju iz sistema. A smetnja je ovdje vrlo širok pojam. To mogu biti strane čestice ili strano tijelo, mikroorganizmi, sluz, gnojni ili krvavi sadržaj, itd. Da stvar bude zanimljivija, u nekim slučajevima se kašalj može javiti i kad nemamo što izbaciti iz dišnog sustava (npr. kod uzimanja nekih lijekova kao što su ACE inhibitori za liječenje hipertenzije).
Sam proces, iako eksplozivan i kratkotrajan, sastoji se od tri faze. Počinje dubokim udahom pri čemu se pluća ispune zrakom. Slijedi zatvaranje glotisa („poklopac“ dušnika) koje za posljedicu ima stvaranje vrlo visokog tlaka u dišnim putevima. Na kraju, mišići prsnoga koša i trbuha te dijafragma se istodobno snažno kontrahiraju. Glotis se istodobno otvara i zrak naglo izlazi uz karakterističan, dobro poznat zvuk.
Najčešće do kašlja dolazi spontano, tj. refleksno, ali možemo se nakašljati i namjerno.
Vrste i uzroci kašlja
Akutnim kašljem se smatra kašalj koji traje do tri tjedna. Najčešći uzrok je zasigurno obična prehlada. Postoji barem 200 raznih virusa koji mogu biti uzročnici pa ne čudi da je ta viroza toliko česta. No, mehanizam je uvijek isti… Virus se nastani na sluznici gornjeg dišnog sustava, gdje ima sve preduvjete za rast. Organizam na to odgovara pojačanom sekrecijom ljepljivog sekreta koji „sjedne“ na trepetiljke na površini sluznice (čija je svakodnevna funkcija mobilizacija i drenaža sekreta koji sluznica izlučuje) te je na taj način onemogućena odvodnja sekreta. Kako se sekret gomila, počne se slijevati sa stražnje strane nosa u ždrijelo i to nas onda potiče na kašalj.
Ostali uzroci akutnog kašlja su upala sinusa (koja je u stvari proširena upala sa nosne sluznice), alergije, akutni bronhitis, pneumonija.
Kronični kašalj je dugotrajni uporan kašalj koji nije samo puka iritacija i gnjavaža, već daleko prelazi tu granicu i bitno smanjuje i narušava kvalitetu života. Tako npr. može utjecati na kvalitetu spavanja, prouzročiti glavobolje i vrtoglavicu, dovesti do povraćanja i općenito iscrpiti organizam.
Najčešći uzrok kroničnog kašlja je pušenje, a u kronični kašalj može prijeći svaki akutni kašalj koji se ne uspije izliječiti: kronični bronhitis, kronični sinusitis, itd. Kroničan kašalj je prisutan kod hripavca, astme, KOPB, tuberkuloze, emfizema, cistične fibroze te kod karcinoma pluća.
Treba napomenuti da se kašljem mogu manifestirati i poremećaji u funkciji nekih drugih sustava, a ne samo respiratornog. Može se javiti kod gastroezofagealnog refluksa (GERB) ili kod upotrebe nekih lijekova (već spomenuti ACE inhibitori).
Navedeni su, dakle, tipovi kašlja prema dužini njegova trajanja.
Vrlo često se koristi i podjela kašlja na mokri i suhi. Ponekad ta karakteristika kašlja vodi prema točnoj dijagnostici, odnosno uzroku kašlja.
Mokri, ili produktivni kašalj je onaj kod kojeg postoji povećana količina sekreta (sluzi ili mukusa) koji nastojimo kašljem izbaciti, tj. iskašljati.
Suhi, ili neproduktivni kašalj je nadražajni kašalj, kod kojega nemamo što iskašljati. Javlja se zbog povećane podražljivosti živčanih završetaka zbog prisutnosti alergena, stranih čestica, raznih iritansa i sl. Takav kašalj može ostati nakon što smo se riješili mokrog kašlja i zadržati se neko vrijeme.
Liječenje kašlja
Kako je najčešći uzrok kašlja virusna infekcija respiratornog sustava, liječenje je simptomatsko. Najprije treba dati priliku našem organizmu da se sam riješi virusa, koji to u značajnom broju slučaja i uspijeva. Ono što svakako može pomoći je povećan unos tekućine i ovlaživanje zraka u prostoriji jer će to omogućiti ponovnu mobilizaciju sekreta i brže rješavanje kašlja.
Od „kućnih lijekova“, med može pomoći jer će se zadržati na sluznici ždrijela i obložiti je te na taj način smanjiti podražaj živčanih završetaka odgovornih za pokretanje refleksa kašlja.
Posegnemo li, pak, za lijekovima, treba uvijek voditi računa liječimo li produktivni ili suhi kašalj. U slučaju produktivnog kašlja, pomažu ekspektoransi (mukolitici i sekretolitici). Oni razrjeđivanjem sekreta vraćaju funkciju već spomenutim trepetiljkama na sluznici koje zatim mogu vršiti svoju funkciju – drenažu sekreta iz gornjeg dišnog sustava i sinusa. Radi li se o suhom kašlju, od lijekova imamo na raspolaganju antitusike (opioidne ili neopioidne), koji će centralnim djelovanjem smiriti refleks kašlja. Kod opioidnih antitusika je potreban oprez, jer je moguće razviti ovisnost.
Radi li se o kroničnom kašlju, čiji uzrok je teža bolest respiratornog ili nekog drugog sustava, obvezno treba potražiti liječničku pomoć te nakon provedene dijagnostike pristupiti procesu liječenja.
COVID-19 i kašalj kao simptom infekcije koronavirusom
Unazad nešto više od godinu dana, dio svakodnevice je svakako pandemija COVID-19. I ovdje je kašalj nezaobilazni dio kliničke slike te taj simptom prijavljuje 60-70% pacijenata sa simptomima infekcije. Dapače, uz vrućicu i gubitak osjeta njuha svrstava se u trijas najčešćih simptoma te bolesti. Kod COVID-19 (SARS-CoV-2) infekcije, kašalj je suh, tj. nadražajan. Pretpostavka je da virus neuroinflamatornim mehanizmima u području vagalnih senzoričkih živaca dovodi do stanja hiperpodražljivosti istih te bi se na taj način objasnio uporni nadražajni kašalj. Međutim, buduće studije tek trebaju potvrditi te spekulacije.
Kod sve većeg broja pacijenata nalazi se suhi kašalj i kao dio post-covid sindroma. Može potrajati mjesecima nakon što je pacijent prebolio infekciju.
